Dok se ugodno i nadasve zasluženo brčkate u moru i uživate u odmoru sa obitelji, dopustite da vam odvratimo pažnju od laganog morskog štiva i zamislimo vas malo nad budućnosti koja je pred nama. Ovaj članak donosi neke trendove koji će prema vodećim svjetskim futu-ristima obilježiti našu budućnost. Sjeme takve budućnosti posijano je već sada, a kakvim plodovima će roditi, tek treba vidjeti.
RADIKALNA EVOLUCIJA
Tvorac ovog termina je poznati futurist Joel Garreau koji smatra da su naše generacije prve koje mogu kontrolirati vlastitu evoluciju. Prema njegovim riječima, naše generacije, po prvi put od samih početaka ljudske vrste, imaju razvijenu tehnologiju koja je sposobna stubokom promijeniti naš svijet i nas. Tehnologija se više ne koristi samo za promjene naše okoline, kao na primjer za izradu odjeće, poljoprivredu, stanovanje i slično, nego i za našu unutarnju promjenu. To znači ništa manje nego modificiranje naših umova, pamćenja, osobnosti i načina na koji održavamo vrstu. Garreau navodi četiri bitne tehnologije koje su nositelji promjena: genetika, robotika, informacije i nano-tehnologija.
U prilog tome ide i sljedeći događaj – 2004. godine paraplegičar Matthew Nagle je postao prvi čovjek koji je zahvaljujući posebnom čipu u glavi poslao elektroničku poštu koristeći se snagom svojih misli. Kompjuter je dešifrirao valove njegovog mozga i zahvaljujući čipu implantiranom u njegov motorni korteks poslao prvu poruku takvog tipa u povijesti tehnologije kakvu poznajemo.
No, takva tehnološka moć nosi sa sobom i ogromnu odgovornost, koja, ako bude korištena u svrhe sebičnih elitističkih interesa, može dovesti do katastrofalnih scenarija. Uglavnom, postoje tri scenarija koja predviđaju futuristi – raj, pakao i koevolucija.
Raj je scenarij koji zagovara poznati futurist Ray Kurzweil i koji govori kako će tehnologija omogućiti da konačno prevladamo sve boljke modernog društva, kao što su bolesti, patnje, pa čak i ostvarimo besmrtnost.
Scenarij pakla je već viđen u brojnim hollywoodskim filmovima, a u svojoj biti nosi raznovrsne načine polaganog ili brzog uništenja ljudske vrste. U igri su virusi, globalno zatopljenje, nuklearni ratovi do istrebljenja i sl. Uglavnom, sve se to događa zbog toga što je tehnologija u rukama onih koji je žele iskoristiti za dominaciju manjine nad većinom.
Treći scenarij, koji zastupa Garreau je odmak od tehno-deter-minističkih scenarija pakla i raja, i zasniva se na ideji da, bez obzira na sve strojeve, budućnost ipak ostaje na homo sapiensu. U nekim bitnim životnim stvarima, kao što je ljubav, radost, zadovoljstvo i komunikacija, ništa ne može nadomjestiti ljudsku energiju. Najveća evolucija je upravo evolucija vrijednosti koje ljudski rod dijeli bez obzira na vjeru, dob, rasu, spol i ostale demografsko-socijalne odrednice.
Virtualni svijet stvara svoje zajednice koje se ujedinjuju oko sličnih interesa, a porast personaliziranih blogova i osobnih virtualnih dnevnika govori o tome kako pojedinci postaju sve svjesniji vlastitih potreba te ne žele biti dio mase.
{jumi [knjige/radical_evolution.js]}{jumi [knjige/the_singularity.js]}
SUPER-TRENDOVI KOJI OBLIKUJU POSLOVNU BUDUĆNOST
Uz ovakve globalne scenarije, futuristi predviđaju i niz trendova koji će oblikovati poslovnu budućnost. Neke od njih, iz pera poznatog futurista Karla Albrechta, donosimo u sljedećim redovima.
1. Mikrosegmentacija tržišta – iako živimo u eri globa-lizacije i dominantnog utjecaja multinacionalnih kompanija koji nas uporno žele “umasoviti” u našim potrebama, čini se da na mala vrata kuca upravo suprotna pojava sve veće segmentacije tržišta. Kupci postaju sve fragmentiraniji i odlučniji u svojim potrebama i postaje sve teže segmentirati kupce prema demografskim odrednicama kao što je npr. dob. Virtualni svijet stvara svoje zajednice koje se ujedinjuju oko sličnih interesa, a porast personaliziranih blogova i osobnih virtualnih dnevnika govori o tome kako pojedinci postaju sve svjesniji vlastitih potreba te ne žele biti dio mase. Proizvođači su sve više prisiljeni nuditi proizvode koji su “skrojeni” po mjeri individualnih kupaca i tzv. “one size fits all ” proizvodi polako blijede se scene. Pretjerana specijalizacija proizvodnje zamjenjuje se fokusom na par ključnih proizvodnih linija, uz konstantno praćenje novih mogućnosti njihovog korištenja koje će se još više prilagoditi individualnim potrebama kupaca.
2. Stvaranje petparačke kulture zabavljanja – kako bi iz mora informacija koje nas okružuju marketinški stručnjaci uhvatili barem djelić naše pažnje, izmislili su novu i danas sveprisutnu “kulturu zabave”. Ni hrvatska javnost nije pošteđena takvih oblika zabave. Upalite li televizor, u najgledanijim terminima zabljesnut će vas raznorazne emisije, poput “Big Brothera”, “Plesa sa zvijezdama”, “Idola” i slično koje htjeli mi to priznati ili ne, zaglupljuju gledateljstvo. Uz to promiču poruke seksualnog, antagonističkog i gotovo agresivnog sadržaja. Ono što se masi nudi je kultura zasnovana na narcisoidnosti, hedonizmu i anti-intelektualizmu. Čini se da se svjetska javnost polarizira na one potpuno uvjetovane komercijaliziranom stvarnošću i one, gotovo samouke građane, koji ne žele biti robovi medija i petparačke kulture. Samo za ilustraciju, istraživanja govore kako je za kandidate u američkoj verziji popularne serije “Idol” glasovalo više ljudi nego na američkim izborima!
3. “Kinezifikacija” globalne ekonomije – iako Knezima ovih dana nije nimalo lako jer su sve oči uprte u njihovo očito kršenje ljudskih prava spram tibetanske manjine, činjenica je da je Kina postala svjetska sila. Ne samo u pogledu globalne proizvodnje, nego i globalne potrošnje. Kna svojom silinom razvoja guta svjetske sirovine repro-materijala ali i hrane. Još godinama će Kna moći dominirati svijetom kroz jeftine proizvode i jeftinu radnu snagu koja se na Zapadu više ne može naći. Samo kao primjer, Kina proizvodi 70% svjetskih igračaka, 60% svjetske proizvodnje bicikala i 30% svjetskih televizora. Uz to, kineski karteli, u suradnji sa partijskim strukturama, obilato koriste akumulirane rezerve sredstava kako bi kupovali tvrtke širom svijeta, osobito one iz područja energetike. No nepoštivanje intelektualnog vlasništva, kroz razne vidove piratstva, dovodi isto tako do protekcionističkih politika u mnogim vladama svijeta.
4. Znanje je moć – više nego ikada, budućnost će biti obilježena potragom za pravodobnim i bitnim informacijama iz mora svih onih koje nas okružuju, a prava konkurentska sposobnost bit će upravo znanje. Čini se kako smo već velikim koracima iz industrijskog društva zakoračili u ono bazirano na informacijama koje u sve većoj mjeri za nas procesuiraju strojevi. Albrecht čak predviđa stvaranje svjetskog digitalnog sistema kasti, koje će se dijeliti prema onima koji imaju znanje i onima koji ga nemaju. Čini se da nastupa neo-kolonijalizam zasnovan na znanju i obrazovanju. Ako nećete imati novaca nećete se moći obrazovati, jer niti škole više neće biti besplatne. Uz to, javljaju se novi problemi kao što je ovisnost o Internetu, digitalna depresija i internetska usamljenost. Tome u prilog recimo samo kako je Južna Koreja osnovala Centar za prevenciju internetske ovisnosti ponukana smrću mladića koji je 80 sati bez prestanka proveo igrajući kompjutersku igricu!
Ako nećete imati novaca nećete se moći obrazovati, jer niti škole više neće biti besplatne. Uz to, javljaju se novi problemi kao što je ovisnost o Internetu, digitalna depresija i internetska usamljenost.
ZAKLJUČAK
Bez obzira na sve ove scenarije, budućnost ipak ostaje nepredvidljiva i u rukama tehnološki najsofisticiranijeg stroja u prirodi – čovjeka.
{jumi [knjige/social_intelligence.js]}{jumi [knjige/the_power_of_minds_at_work.js]}
