Posljednjih mjeseci svjedoci smo enormnih razmjera krize koja je zahvatila tržišta vrijednosni-ca širom svijeta, pa i Hrvatske. Analitičari je već uspoređuju sa balonom od sapunice koji je početkom 21. stoljeća bio izazvan napuhanim vrijednostima dionica tehnoloških kompanija. Neki idu i dalje i nazivaju to krizom razmjera one iz 1929. godine, koja je izazvala recesiju katastrofičnih razmjera širom svijeta.
Međutim, u svojim analizama malo je onih koji su prošle godine proslavili neslavnu 330. godišnjicu prvog tržišnog balona od sapunice. Takozvana “tulipomanija” prvi je burzovni balon od sapunice koji je umalo odveo u recesiju snažno gospodarstvo tadašnje Nizozemske. Tulipan je početkom 17. stoljeća bio proizvod vrjedniji od zlata, čije su lukovice dosezale astronomsku cijenu od pola milijuna kuna. Za jednu lukovicu 1634. godine ljudi su prodavali svoje cjelokupno bogatstvo, a tržište lukovicama je od 1634. do 1637. godine napuhnulo njihovu cijenu stotinjak i više puta.
Kada je tržište lukovica dosegnulo svoje enormne razmjere, par dobro informiranih špekulanata započelo je naglu prodaju, i vrijednost od početka precijenjenih lukovica dosegnula je svega par kuna. Zamislite samo očaj običnog Nizozemca koji je shvatio da je zbog jednog običnog cvijeta prokockao svu svoju imovinu!
PRAVILA PRLJAVE IGRE
Kaže se da je ponavljanje majka mudrosti, međutim, učenje iz povijesnih pogrešaka je “Sveti Gral mudrosti”, u investiranju pogotovo. Gotovo je bahato pomisliti kako su pojmovi o dioničarstvu, kao što su npr. bikovi, medvjedi, opcije i slično izum homo sapiensa 20. stoljeća. Još je gore misliti kako taj isti homo sapiens ima svojevrsni monopol na ljudsku glupost, pohlepu i ludilo prilikom investiranja. Sve je to pojava koja prati investicijsko poslovanje već od osnutka prve burze u Amsterdamu i pojave prvog dioničkog društva 1602. godine.
U svojem priručniku za trgovanje dionicama iz 1680. godine “Confusion de Confusiones” (Najveća zbunjenost), am-sterdamski burzovni mešetar Joseph de la Vega iznio je najbitnija pravila trgovanja ali i prljave igre na amsterdamskoj burzi tih godina. Insajdersko trgovanje, prodavanje fantomskih dionica, podmetanje lažnih informacija kako bi pala vrijednost dionice, sve je to već 1610. godine bilo prisutno na amsterdamskoj burzi.
POVEZANOST S VELIKIM OTKRIĆIMA
Povijest nas uči da investicijski baloni od sapunice prate neka velika otkrića. U povijesti je to bilo otkriće Amerike i novih plovnih putova do Indije, zaposjedanje i eksploatacija sjeverno-američkog kontinenta. U novije vrijeme to je izum radija, automobila, Interneta i mobilne komunikacije te otvaranje istočno-europskog i kineskog tržišta. Mnogi, u pohodu za visokim zaradama, vjeruju kako su ti momenti oni koji će ih obogatiti. Međutim, iako se u početnoj fazi dobro informirani i brzi investitori mogu obogatiti, ono što slijedi postaje ludilo horde investitora koje na kraju dovodi do kraha ogromnih razmjera, kao što je ovih dana pokazalo američko tržište drugorazrednih hipotekarnih kredita.
Iako se u početnoj fazi dobro informirani i brzi investitori mogu obogatiti, ono što slijedi postaje ludilo horde investitora koje na kraju dovodi do kraha ogromnih razmjera, kao što je ovih dana pokazalo američko tržište drugorazrednih hipotekarnih kredita.
MISSISSIPPI SHEMA
U europskoj povijesti poznata je tzv. “Mi-ssissippi shema” škotskog bankara Johna Lawa, koja je umalo dovela do kraha Francuske u 18. stoljeću. John Law bio je pronicavi špekulant koji je 1716. otvorio u Francuskoj banku koja je uz dozvolu tadašnjeg regenta, Vojvode Orleanskog, dozvolila banci privatno štampanje papirnog novca koji se je mogao zamijeniti za zlato i srebro. Kada se to pokazalo velikim uspjehom, osnovao je novu kompaniju Mississippi Company, koja je imala monopol na cjelokupnu trgovinu između Francuske i njenih teritorija u Sjevernoj Americi. Vodeći dioničar u tvrtki bila je Vlada koja je to platila svojim obveznicama. Bio je to aranžman koji je trebao osigurati gotovo bankrotiranoj državi konverziju duga u dionice. Iako u početku tvrtka nije bila profitabilna, Law je obećao da će za pola godine platiti za svoje dionice dvostruku vrijednost (podsjeća li vas to na nešto iz novije hrvatske povijesti?). Kada su to čuli investitori, pohrlili su u kupnju dionica, jer su smatrali kako tako moćna osoba, bliska dvoru, zasigurno posjeduje informaciju koja će joj u budućnosti donijeti dobit. Law, dobar govornik i promotor, najavio je kako će uskoro započeti sa novim poduhvatima i akvizicijama. Kupio je par brodarskih kompanija, dobio monopol na trgovinu duhanom i kovanje novca. Svaki novi poduhvat označavao je izdavanje novih dionica koje su se prodavale po gotovo enormnim cijenama. U jeku ludila je bilo gotovo nemoguće doći do dionica njegove tvrtke a kolone ljudi iz cijele Europe su se skupljale pred njegovim uredom i čekale danima kako bi mogle kupiti dionice. Zakupio je cijeli dvorac i u parkovima otvorio urede u kojima su ljudi mogli ne samo kupovati dionice nego i kockati. U Parizu su tih godina zarađivali svi jer je došlo do velikog povećanja stanovništva koje je trebalo sve – od hrane, do smještaja, transporta, odjeće itd. Dionice su se mogle kupovati i na kredit, tako da je i najsiromašnija osoba mogla gotovo preko noći postati bogata (kao što je bio slučaj sa Lawovljevom služinčadi koju je par puta morao mijenjati jer su se ovi obogatili i više nisu željeli služiti).
Takozvana “tulipomanija” prvi je burzovni balon od sapunice koji je umalo odveo u recesiju snažno gospodarstvo tadašnje Nizozemske.
Bjesomučno izdavanje dionica slijedilo je još veće štampanje papirnog novca koji više nije bio osiguran protuvrijednošću u zlatu i srebru. Rast dionica od 1.000 i više puta izazvao je istovremenu inflaciju. 1720. godine neki dioničari su odlučili unovčiti svoje dionice i uložiti u nekretnine i zlato, što je dovelo do iznenadnog višestrukog pada njene vrijednosti. Law, koji je tada postao ministar financija, zabranio je konverziju papirnog novca u zlato i svako posjedovanje količine zlata veće od 500 livri. Razlog tome je što je veći dio zlata i srebra bio legalno i ilegalno odnesen iz zemlje. Oni koji su znali kako ovaj balon neće dugo potrajati unovčili su dionice u zlato i srebro i ulagali ga u nekretnine u susjednim zemljama. Iako je Law pokušao represijom i makinacijama navesti ulagače da i dalje ostaju vjerni kako papirnom novcu tako i dionicama njegove kompanije, ulagači su ubrzo odustali od svega a Law je protjeran iz Francuske. Ovaj primjer viđen je mnogo puta kasnije, a njegove posljedice osjećamo i u ovoj nedavnoj hipotekarnoj krizi koja se kao balon od sapunice širi cijelim svijetom, uključujući i Hrvatsku. Zato, hrvatski investitori, budite mudri i uz financijsku literaturu učite iz povijesnih pogrešaka generacija investitora prije vas.
Preporuka dobrih investicijskih knjiga
- Neobične popularne iluzije i ludilo gomile i Najveća zbunjenost (“Extraordinary Popular Delusions and the Madness of Crowds and Confusión de Confusiones”), Martin Fridson (urednik), izdavač Wiley, 1995. godina
{jumi [knjige/extraordinary_popular_illusions.js]}
- Eseji Warrena Buffetta: lekcije za investitore i menadžere (The Essays of Warren Buffett: Lessons for Investors and Mana-gers), Warren Buffett i Lawrence Cunnin-gham, izdavač Wiley, 2002. godina
{jumi [knjige/essays_of_wb.js]}
- Harimanov priručnik o investiranju (The Harriman Book Of Investing Rules: Co-llected Wisdom from the World’s Top150 Investors), Phillip Jenks i Stephen Ecket (urednici), izdavač Harriman House, 3. izdanje, 2007. godina
{jumi [knjige/the_harriman_house.js]}
- Veliki slom 1929: Klasična studija te katastrofe (The Great Crash, 1929: The Cla-ssic Study of That Disaster), autor John K. Galbraith, izdavač Penguin Books, 1988. godina
{jumi [knjige/great_crash_1929.js]}
- Manije, panike i slomovi: povijest financijskih kriza (Manias, Panics and Cras-hes: A History of Financial Crises), autor Charles Kindleburger, izdavač Wiley, 2001. godina
{jumi [knjige/manias_panics_&_crashes.js]}
